Koliko zaista vrediš u proteinima?

Mnogi posmatraju svet kroz prizmu koliko neko ili nešto vredi, materijalno ili duhovno. Mi smo odlučili da se priklonimo materijalistima i proverimo koliko ti vredis! Ali ovaj put, u proteinima. Zašto baš u proteinima?! Odogovor sledi. Proteini predstavljaju osnovu svih životnih procesa. Sačinjeni su od dvadeset aminokiselina koji su u lancu povezani peptidnim vezama. Svaki put kada se veza prekine i pomeri karika u lancu, nastaje novi protein.

Funkcija koju proteini obavljaju u organizmu je različita. Prva i osnovna funkcija proteina jeste rast i razvoj organizma. Sledeća funkcija proteina jeste regeneracija našeg organizma. Naredna funkcija jeste obnova različitih organa u našem telu. Od krvi, jetre, bubrega preko noktiju i kose pa sve do mišića. Zato se valjda i kaže da trening bude naporan kako bismo ,,pokidali mišiće“ i uz pomoć proteina ih izgradili. Veće i lepše. Zar ne?! Osim pomoći koje pružaju organima, proteini su značajni, jer omogućavaju telu da stvori čitav niz enzima, hormona i protivtela. I kao poslednja, ali nimalo beznačajna funkcija proteina jeste izgradnja hemoglobina – prenosnika kiseonika kroz naše telo.

Takođe, u zavisnosti od načina na koji opslužuju naše telo, funkcije proteina mogu se podeliti i na sledeći način. Proteini mogu imati strukturnu (kolagen, keratin), skladišnu (kazein), transportnu (hemoglobin), kataličku (enzimi) i mnoge druge funkcije bez kojih naš organizam ne bi funkcionisao ovako kako funkcioniše. Zbog toga smo se i zapitali na početku teksta koliko vrediš u proteinima, s obzirom da su proteini jedno pravo malo blago!

Rudnici proteina

Proteini se mogu naći u biljkama i životinjama. Zbog toga smo često savetovani da jedemo i biljke i životinje kako bismo uneli pravu dozu pravih proteina. Proteini koji su poreklom iz životinja se u ishranu mogu uneti u vidu različitih vrsta mesa, mleka, jogurta, sira i jaja. U meso se mogu ubrojiti piletina, riba i crvene meso. U prvom redu svinjetina, jagnjetina i junetina, a od riba važno je napomenuti tek nekoliko kao što su losos, pastrmka, tuna, bakalar i sardine. Navedene ribe su izuzetno bogate proteinima i dodatnim omega masnim kiselinama koje štite i jačaju naš organizam. Za razliku od njih, proteini biljnog porekla možemo pronaći u žitaricama, mahunarkama kao što su grašak, boranija, sočivo, u pasulju, pšenici, pirinču, kukuruzu i soji. Odatna vrednost ovih biljaka je što pored visokog sadržaja proteina sadrže i visok sadržaj vlakana, minerala i vitamina koji nam pomažu da se borimo sa stresnom svakodnevicom i da što bolje razložimo i iskoristimo proteine u svrhu izgradnje i obnove svog tela. Biljni proteini, naročito iz soje, sadrže i fitohemikalije koje pomažu u borbi protiv različitih bolesti.

Riznica proteina

Kako su proteini blago, otkrićemo i gde ih možeš najviše naći. Zeleno povrce. Jedna soljica kupusa, spanaca, brokolija i slicnog lisnatog povrca sadrzi oko 5 grama proteina. Pored proteina, brokoli je bogat vitaminom C, a spanać cinkom. Tu možemo ubrojiti i grašak. Zelen i bogat proteinom, jer sadrži istu količinu kao švajcarski sir. Međutim, ne sadrži masti što ga čini idealnim u ishrani.

Sledeće su žitarice raznih vrsta. Integralne žitarice, kao i kinoa su čitava ostrava s blagom zvani proteini. Kinoa je najbogatiji biljni izvor proteina na svetu i jedna porcija sadrži 24g proteina. Preporucuju se kao dodatak obrocima koji sadrze kombinaciju zelenog povrca. Na taj nacin može se obezbedice potreban unos neophodnih aminokiselina u jednom obroku. Za kraj, spomenuli bismo samo još soju i proizvode od soje, naročito tofu sir. U jednoj šoljici soje sadržano je 28g proteina! Zovite mit-bastere, vegetarijanci su bili u pravu. Soja jeste švajcarska centralna banka kad su u pitanju proteini.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *